Izbornik
Župa na Facebooku
Zadnje dodano
Nakon ljetnog odmora počela je nova školska i vjeronaučna godina 2023./2024. U nazočnosti...
Kao i u drugim ramskim župama, i u župi Prozor i ove godine, kao zahvala za urod i plodove, ali i...
Danas je u župi Presvetog Srca Isusova Prozor bilo veoma svečano. Razlog je bio trostruk, naime,...
Prozorska Župa Presvetog Srca Isusova priprema se proslaviti dan Posvete crkve (53) s Danom...
Velika Gospa, svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, koja se slavi 15. kolovoza...
Misa na groblju Šerovina: subota, 19.8.2023. u 11,00 sati.
Misa u Višnjanima Gornjim: subota, ...
Danas, 29. srpnja, na spomendan sv. Marte, Marije i Lazara u župi Presvetog Srca Isusova Prozor don...
Danas je na Gmićima proslavljen zaštitnik mjesta i zavjetne kapele - sv. Ilija Tišbijac, prorok. Uz ...
Nakon ljetnog odmora počela je nova školska i vjeronaučna godina 2023./2024. U nazočnosti vjernika, učenika, roditelja, nastavnika, profesora i odgojitelja, početak školske i vjeronaučne godine obilježen je slavljem svete mise i zazivom Duha Svetoga.
Kao i u drugim ramskim župama, i u župi Prozor i ove godine, kao zahvala za urod i plodove, ali i molitva na grobovima svojih predaka i rodbine, u svim naseljima koja pripadaju ovoj župi, biti će služene svete mise "jesenskog“ blagoslova prema sljedećem rasporedu.
Danas je u župi Presvetog Srca Isusova Prozor bilo veoma svečano. Razlog je bio trostruk, naime, prema najavi obilježen je Dan posvete župne crkve i oltara, upriličen je Susret duhovnih zvanja, a ovom prigodom domaći sin mons. Ante Meštrović, zahvaljujući dobrome Bogu za svećenički poziv i godine koje mu je podario proslavio je Zlatnu misu – 50 godina svećeništva.
Prozorska Župa Presvetog Srca Isusova priprema se proslaviti dan Posvete crkve (53) s Danom Duhovnih zvanja (uobičajeno okupljanje svih duhovnih zvanja iz Župe), a ove godine posebno zahvalnom Zlatnom Misom jednog od duhovnih zvanja, pedeseta obljetnica misništva Mons. Ante Meštrovića, umirovljenog svećenika.
Velika Gospa, svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, koja se slavi 15. kolovoza najveći je marijanski blagdan. Iako je dogma o Marijinom Uznesenju najmlađa marijanska u Katoličkoj crkvi, sama svetkovina je jedna od najstarijih u kršćanstvu. U 5. stoljeću Bizantski car Mauricije (582. – 602) proglasio ga je obaveznim blagdanom u cijelom carstvu. Istočna crkva nazvala ga je Usnuće BDM (grčki, Koimesis) u smislu smrti, kao rođendana za vječni život. Zapadni kršćani slavili su, pak, “Rođendan svete Marije” (Natale) s istim duhovnim sadržajem na isti dan od sredine VII. stoljeća.