Župa na Facebooku

Knjiga 100. godina župe

Župa Prozor

01
02
3
5
6
8
9
crkva1
crkva21

Video

Zadnje dodano

article thumbnail  Danas, na Tridesetidrugu nedjelju kroz godinu, Vinko kardinal Puljić, nadbiskup metropolit...
article thumbnail  Prema dogovoru, Nadbiskup Vinko, kardinal Puljić, u nedjelju, 12. studenoga u crkvi Presvetog Srca...
article thumbnail  Danas, na Tridesetiprvu nedjelju kroz godinu, skupina bogoslova Vrhbosanskog bogoslovnog...
article thumbnailDanas, 07. listopada u župi Uznesenja BDM Rama-Šćit upriličen je VII. krug dekanatskog zasjedanja...
article thumbnailU sklopu obilježavanja Dana učitelja, prosvjetni djelatnici i djelatnice OŠ Marka Marulića Prozor...
article thumbnailTijekom mjeseca listopada, svakoga dana, osim nedjelje, biti će pobožnost Blaženoj Djevici Mariji ...
article thumbnail  Nakon ljetog odmora počela je nova nastavna i vjeronaučna godina 2017./2018. Danas, na...
article thumbnailU župi Presvetog Srca Isusova Prozor danas je proslavljen Dan posvete župne crkve, novopodignutog...

Duhovna zvanja crkve od osnutka župe



Župnici

Tadej Mihačević, 1906. – 1012. godine

Stjepan Marković, 1912. – 1918. godine

Dane Pušić, 1918. – 1928. godine

Ivo Kotnik, 1928. – 1929. godine

Ivo Subašić, 1929. – 1930. godine

Pero Zubak
, 1930. – 1931. godine

Slavomir Cecek, 1931. godine, samo sedam mjeseci

Petar Perić 1931. – 1942. godine

Franjevci iz Samostana Rama – Šćit 1942. – 1951. godine, a u kraćem vremenskom razdoblju na dužnosti bio je Serafin Tvrtković


Petar Vidović, 1951. – 1961. godine

Zvonko Petrović
, od 22. listopada do 26. studenog 1961. godine

Vlado Jurjević
, 1961. – 1980. godine

Mijo Nikolić, 1980. – 1991. godine

Josip Lubar, 1991. – 1995. godine

Marijan Pejić
, 1995. – 2003. godine

Franjo Ivandić
, 2003. – 2013. godine

Stipo Knežević, 2013. --

 

Župni vikari kroz povijest župe

Ivo Dovođa, 1978. - 1980. godine

Tomo Knežević
, 1981. godine

Stipo Miloš, 1981. - 1982. godine

Marko Lacić, 1982. - 1985. godine

Tomo Ćubela, 1985. - 1988. godine

Nikola Lozančić, 1988. - 1990. godine

Ivo Tomić, 1990. - 1991. godine

Hrvoje Kolak, 1991. - 1992. godine

Andrija Janjić
, 1993. - 1994. godine

Zlatko Ivkić
, 1997. - 1998. godine

Fabijan Stanušić, 1998. - 1999. godine

Miroslav Karatović, 1999. - 2000. godine

Marinko Antolović
, 2000. - 2001. godine

Pero Tunjić,
2001. - 2002. godine

Antonijo Čutura
, 2002. - 2004. godine

Ivo Kopić, 2004. - 2006. godine

Slaviša Stavnjak
, 2006. - 2007. godine

Josip Knežević,
2007. - 2008. godine

Hrvoje Kalem
, 2008. – 2010. godine

Đuro Arlović, 2010. – 2011.godine

Josip Budimir, 2012. – 2013. godine

Ivan Butum, 2013. -


Svećenici podrijetlom iz župe Prozor

Vinko Petrović, ofm, rođen je 4. travnja 1930. godine od roditelja Ive i Ane r. Zane u Prozoru, župa Prozor. Osnovnu školu pohađao je u Prozoru, franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom, a franjevačku teologiju u Sarajevu. U novicijat je stupio 5. listopada 1949. godine u Kraljevoj Sutjesci, prve redovničke zavjete položio je 6. listopada 1950. godine, također u Kraljevoj Sutjesci, a svečane redovničke zavjete dao je 7. listopada 1953. godine u Sarajevu. Za svećenika je zaređen 1. srpnja 1956. godine u Sarajevu. Sada je u mirovini, a boravi u samostanu Rama - Šćit.

Ante Rotim, svećenik Zagrebačke nadbiskupije, rođen 7. siječnja 1940. od roditelja Šimuna i Ivke, r. Ćavar u Šerovini, župa Prozor. Oca i djeda Marijana ubili su partizani 1943. Četiri razreda osnovne škole završio je u Lugu, a potom s obitelji 1953. seli u Ilok, gdje završava ostale razrede osnovne škole. Gimnaziju i bogosloviju pohađa u Zagrebu. Za svećenika Zagrebačke nadbiskupije zaređen je 1970. Prva župa mu je bila Kozari bok, potom Žitnjak, Šišinec, Stari Farkašić, Posljednjih tridesetak godina župnik je u Donjoj Lomnici kod Velike Gorice.

Ivan Bošnjak, svećenik Vrhbosanske nadbiskupije, rođen je 31. siječnja 1940. godine od roditelja Marka i Marije r. Andričić u mjestu Borovnica, župa Prozor. Osnovnu školu pohađao je u Prozoru, srednju u Zagrebu, a teologiju također u Zagrebu, gdje je i zaređen za svećenika 29. lipnja 1966. godine. Sada je župnik u župi Jelah i dekan Usorskog dekanata.

Ilija Barišić, ofm, rođen je 12. lipnja 1942. godine, od roditelja Ivice i Marte r. Ćališ, u Gmićima, župa Prozor. Osnovnu školu pohađao je u Prozoru, srednju u Zadru. Stupa u franjevačku Provinciju svetoga Jeronima u Zadru, te polaže redovničke zavjete. Bogoslovni studij završava na franjevačkom učilištu u Firenci u Italiji, gdje je 1969. godine zaređen za svećenika. Sada je misionar u afričkoj državi Kongo.

Ante Meštrović, kanonik Vrhbosanske nadbiskupije, rođen je 30. kolovoza 1947. godine od roditelja Anđelka i Mare r. Zadro u Dobroši, župa Prozor. Osnovnu školu pohađao je u Prozoru, srednju u Dubrovniku, a teologiju u Đakovu, Sarajevu i Zagrebu, gdje je diplomirao 1979. godine. Za svećenika je zaređen 8. srpnja 1973. godine u župi Prozor. Kanonik je Vrhbosanskog kaptola i fojnički arhiđakon.

Franjo Tomić, svećenik Vrhbosanske nadbiskupije, rođen je 10. listopada 1961. godine, od roditelja Augustina i Zore r. Dedić, u Lapsunju, župa Prozor. Osnovnu školu pohađao je u Prozoru, srednju u Zadru, a teologiju u Sarajevu, gdje je 29. lipnja 1987. godine zaređen za svećenika. Dužnost župnika obnašao je u Zavidovićima i Skopaljskoj Gračanici. Sada je župnik u Bosanskom Brodu.

mr. sc. Milan Ivančević, SDB, rođen 25. listopada 1962. godine, od roditelja Ante i Ivuše r. Papak, u Šlimcu, župa Prozor. Osnovnu školu pohađao je u Lapsunju i Ripcima, a srednju u Prozoru. Nakon završenog studija matematike i fizike radi kao nastavnik 2 godine. Studij teologije završava u Zagrebu gdje je i zaređen za svećenika 27. lipnja 1998. godine. Salezijanac je hrvatske salezijanske provincije sv. Ivana Bosca. Trenutno je na postdiplomskom studiju iz duhovnosti u Rimu.

mr. sc. Tomislav Kraljević, OP, rođen 13. veljače 1970. godine, od roditelja Ivana i Katice r. Markešić, u Prozoru, župa Prozor. Osnovnu školu završio je u Prozoru, a srednju i studij teologije u Zagrebu. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1996. godine u Dubrovniku. Dominikanac je hrvatske dominikanske provincije. Trenutno je župnik u župi bl. Augustina Kažotića u Zagrebu.

ihomir Šakota, svećenik Dubrovačke biskupije, rođen je u Mostaru 24. rujna 1973. godine, od roditelja Joze i Nevenke r. Džajkić. Osnovnu školu pohađao je u Prozoru, a srednju u Dubrovniku i Zagrebu gdje je i maturirao. Studij teologije završio je u Zagrebu. Za svećenika Dubrovačke biskupije zaređen je 05. travnja 2003. godine u Dubrovniku. Sada je župnik u Dolima.

Stipo Zadro, svećenik Dubrovačke biskupije, rođen je 1979. g. u Dobroši od roditelja Mate i Zore. Osnovnu školu završio je u Prozoru, gimnaziju u dječačkom sjemeništu “Zmajević“ u Zadru. Filozofsko-teološki studij započeo je 1999. u Sarajevu, a od 2004, kao dubrovački kandidat, nastavlja na teologiji u Splitu. Za đakona je zaređen 29. studenog 2006. u dubrovačkoj katedrali. Đakonski praktikum odslužio je u župi Sv. Mihajla na Lapadu i u župi sv. Pavla, Pujanke-Split., u Trpnju 29. lipnja 2007. zaređen je za svećenika. Trenutno je župni vikar u župi Sv. Mihajla na Lapadu.

Dragan Jurić, svećenik Vrhbosanske nadbiskupije, rođen je 13. ožujka 1983. godine u Prozoru, od roditelja Slavka i Anice r. Grubeša. Osnovnu školu završio je u Prozoru 1998. godine, a opću gimnaziju, kao sjemeništarac, u KŠC-u „Petar Barbarić“ u Travniku 2002. godine. Kao kandidat Vrhbosanske nadbiskupije studij teologije završio je i diplomirao na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu 2007. godine. Za đakona je zaređen 02. prosinca 2007. u Sarajevskoj prvostolnici. Đakonski praktikum obavljao je kao tajnik Vrhbosanskog nadbiskupa Vinka kardinala Puljića. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 2008. godine u Sarajevu. Mladu misu slavio je 02. kolovoza 2008. u župi Prozor. Prvu svećeničku službu vrši kao župni vikar u župi Oštra Luka - Bok, a trenutno je župni vikar je u župi Otinovci - Kupres.

 

Umrli svećenici podrijetlom iz župe Prozor


Josip Džajkić
, rođen je 24. Studenog 1941. U Lugu, župa Prozor. 1956. Godine odlazi u dječačko sjemenište u Dubrovnik, a 1960. stupa u đakovačku bogosloviju, gdje je i zaređen za svećenika 26.9.1964. Kapelansku dužnost vršio je u Sarajevu u katedrali i u Novom Sarajevu. Župničku dužnost vršio je u Brusnici, Žabljaku, Skopaljskoj Gračanici i Gradačcu. Tijekom rata boravi kod časnih sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Ivancu, uz Varaždinskoj biskupiji. Iako mu je zdravlje bilo teško narušeno, trudio se vršiti dužnost kućnog duhovnika. Opsluživao je i jednu filijalnu crkvu. U prosincu 1999. preživio je tešku operaciju. Odlučio je vratiti se u Sarajevo i sačekati kraj ovozemaljskog života u svojoj nadbiskupiji. Dekretom Ordinariajta vrhbosanskog ood 28.4.2000. stavljen je u svećeničku mirovinu. Umro je 13. Kolovoza 2000. U svećeničkom domu u Sarajevu, a pokopan je u rodnom Lugu.

Andrija Faleta
r, rođen je u Prozoru 23. 10. 1916. od roditelja Josipa i Lucije r. Nikolić. Gimnaziju je pohađao u Sarajevu, a bogosloviju studira u Dubrovniku i Senju. Za svećenika Dubrovačke biskupije zaređen je 14. travnja 1941. Bio je župnik u Donjoj Vrućici na Pelješcu od 1941. do 1942., a potom je vojni dušobrižnik u Sarajevu do 1945. Nakon izručenja hrvatske vojske Titovim partizanima kraj Bleiburga u svibnju 1945. godine, ubijen je na poznatim „marševima smrti“.

Josip Kudić, rođen je 15. veljače 1936. u Gmićima, župa Prozor. Sjemenišnu gimnaziju pohađa u Zagrebu, a teologiju u Đakovu, gdje je zaređen za svećenika 29. 6. 1963. 22. 6. 1964.imenovan je kapelanom u Travniku, a već 15. 9. 1964. Postaje kapelanom teško bolesnom župniku u Vidovicama. Preuzvišeni g. dr. Marko Alaupović imenuje ga tajnikom do 18. 5. 1966., kada ponovno biva postavljen za kapelana u Travniku. Dana 8. 5. 1971. imenovan je ‘upnikom na Ceru, a 22. 11. 1974. postaje ‘upnikom u Doboju, gdje dočekuje rat 1992. Najteži trenutak vlč. Josipa bio je kad su ih vodili u krizni štab kako bi odlučili hoće li ih poubijati ili protjerati. Vrijeme strave i užasa trajalo je tri i pol mjeseca. Polovicom osmog mjeseca 1992. došli su vojnici s naredbom generala Talića da se brzo spreme na put. Prognaničke dane provodi u Zagrebu i Baškoj Vodi. U proljeće 1997. vraća se u Usoru, gdje u Makljenovcu pronalazi i kupuje zemljište te gradi novi pastoralni centar dobojske župe. Umro je 22. listopada 2000., a iz Makljenovca je ispraćen 23. 10. na put prema Prozoru.

Pavo Kudić, ofm, rođen je 5. svibnja 1941. u Gmićima, župa Prozor, od roditelja Ivice i Danice r. Dedi}. Osnovnu školu završio je u Prozoru, franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom, novicijat u Kraljevoj Sutjesci (14. 7. 1960.), gdje je i položio prve redovničke zavjete 7. 10. 1961. Bogosloviju je završio u Sarajevu, gdje je 25. 10. 1964. položio vječne zavjete, a za svećenika je zaređen 2. 5. 1965. Kao duhovni pomoćnik radio je prvo u Kreševu 1966. godine, a onda je premješten u Kraljevu Sutjesku za kapelana 1967. Godine 1970. postao je vikar i kapelan na Šćitu, a sljedeće godine imenovan je kapelanom u Gornjem Vakufu, gdje je proveo nešto vi{e od godine dana te je otišao za kapelana u Tuzlu 1972. Od 1973. do 1976. bio je župnik u Svilaju. Godine 1976. postao je gvardijanom na Šćitu. Župnikom na Gračacu postao je 1979. Na blagdan sv. Petra i Pavla, 29. 6. 1989., na svoj imendan, umro je u sarajevskoj bolnici Koševo. Pokopan je na groblju Ripci 1. 7. 1989.

Ante Petrović, rođen je 10. veljače 1941. u Dobroši, župa Prozor. Sjemenišnu gimnaziju završava na Šalati u Zagrebu, a studij teologije u Đakovu, gdje je i zaređen za svećenika 26. 6. 1965. Bio je kapelan u Doboju i na Stupu/Sarajevo. Dok je bio kapelan na Stupu upisao je i završio studij sociologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Godine 1978. imenovan je župnikom u Odžaku, gdje ostaje do kraja ovozemaljskog života. Umro je pod još nepoznatim okolnostima 12. studenoga 1986. Pokopan je u obiteljskoj grobnici u Zagrebu na Mirogoju.

Miroslav Petrović
, rođen je 6. veljače 1919. u Prozoru. Sjemenište je završio u Travniku, a bogosloviju u Sarajevu, gdje je i zaređen za svećenika 29. 6. 1942. Bio je kapelan na Stupu u Sarajevu pa župnik u Pećniku. Razdoblje od 1949. do 1951. Provodi u zatvoru, a nakon toga vraća se u župu Pećnik. Od 1956. Nakratko preuzima župu Doboj, a od 1957. župu Kakanj, gdje i ostaje do 1972. Iste godine preuzima župu Novo Sarajevo. Kanonikom vrhbosanskim imenovan je 1965. godine. Konačno je 1977. premješten sa župe za rezidencijalnog kanonika, a od 1985. godine vršio je službu ekonoma Vrhbosanske nadbiskupije. Umro je 19. ožujka 1990. na Korčuli kod časnih sestara Dominikanki.

Zvonko Petrović
, rođen je 1. ožujka 1932. u mjestu i župi Prozor. Srednju školu i teologiju pohađa u Đakovu, gdje je i zaređen za svećenika 29. lipnja 1958. Po završetku studija komunistička vlast bivše države Jugoslavije zatvara ga od rujna 1959. do 26. 7. 1961. Nakon izlaska iz zatvora bio je kratko kapelan u Modriči i Morančanima. Oko mjesec dana bio je župnik u rodnoj župi Prozor, a potom je župnik u Pećinama, Komušini, na Palama, s kojih opslužuje Goražde, Višegrad i Foču, a nakon toga je župnik u Krepšiću i Maglaju. Umirovljen je ratne 1993. godine, a umirovljeničke dane provodi u svećeničkom domu na Bogosloviji u Sarajevu. Umro je 11. veljače 2004. u bolnici Koševo u Sarajevu. Pokojni Zvonko imao je još dva brata svećenika, vlč. Miroslava i fra Vinka.

 

Časne sestre podrijetlom iz župe Prozor

Amata Anđelić
, rođena je 4. 7. 1960. u Ometalima, župa Prozor, od roditelja Marka i Mande r. ]urić. Osnovnu školu završila je u Prozoru, a srednju u Zagrebu. Godine 1976. stupila je u Druž bu Klanjateljica Krvi Kristove. Prve zavjete položila je 1981. godine, a vječne 1984. Po završetku Katehetskog instituta u Zagrebu djelovala je u raznim župama kao vjeroučiteljica, voditeljica župnih zborova (Barlovci, Sv. Petar – Zagreb, Murter, Poličnik, Belafuža – Zadar). Od 2003. godine djeluje u centru za odvikavanje od ovisnosti „Marijanovac“ u Bosanskom Aleksandrovcu.

Aneta Anđelić, rođena je 29. srpnja 1952. u Ometalima, župa Prozor, od roditelja Marka i Mande r. ]urić. Osmogodišnju školu završla je u Prozoru 1968. godine. Tada ostavlja svoj dom i odlazi u samostan sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Zagreb. Uz redovničku formaciju stječe zvanje medicinske sestre, što je uvijek i željela. Prve zavjete polaže u Bosanskom Aleksandrovcu 17. 8. 1975. (i dobiva novo ime – s. Aneta), a doživotne 15. 8. 1978. Svoju posvetu živi prvo kao odgojiteljica u dječjem vrtiću i jaslicama u Šibeniku, potom kao medicinska sestra u Kliničkom bolničkom centru Banja Luka. Proširuje svoju naobrazbu završivši Višu medicinsku školu u Sarajevu i Teološki fakultet u Banjoj Luci. Ratno razdoblje provodi u Banjoj Luci i župi Šimići dijeleći život s onima koji nisu mogli ili nisu imali kamo otići. Nakon oslobođenja Glamoča odlazi u mjesnu ambulantu, gdje i danas radi.

Marta Barišić
, rođena je 8. travnja 1955. u Gmićima, župa Prozor, od oca Danka i majke Janje r. Dedić. Godine 1969. otišla je u samostan časnih sestara Franjevki u Bijelo Polje kraj Mostara, a 1973. obukla je redovničko odijelo u samostanu Bijelo Polje. Završetkom Katehetske {kole u Zagrebu, radi po župama kao katehistica, poučavajući djecu i mlade u župama Široki Brijeg, Gorica, Tomislavgrad, Kreševo, Drinovci, u Njemačkoj u hrvatskim misijama Augsburg i Heillbronn, gdje i sada živi i radi.

Ivanka Bošnjak
, rođena je 25. ožujka 1946. u Borovnici, župa Prozor, od roditelja Marka i Marije r. Andričić. Sakramente kršćanske inicijacije primila je u župnoj crkvi Srca Isusova u Prozoru. Sa sedamnaest godina odlučuje se za duhovni poziv i 29. rujna 1964. pristupa Družbi školskih sestara franjevki Krista Kralja, Provincije Sv. Obitelji u Bijelom Polju. Prve privremene zavjete položila je u Bijelom Polju 23. kolovoza 1967., a doživotne 12. Kolovoza 1972. također u Bijelom Polju. Od samog početka redovničkog života radi u zvanju medicinske sestre. Od travnja 1968. do travnja 1971. radi u Plattenhardu, a potom u Heillbronnu. Nakon toga odlazi u Sarajevo, gdje jedno vrijeme radi na Internoj klinici za kardiologiju. Početkom 1977. ponovno odlazi u Njemačku, gdje ostaje do rujna 1979. radeći u Hrvatskoj katoličkoj misiji Wuppertal kao pastoralna suradnica. Nakon misijskog rada odlazi u Zagreb 1979. na Traumatološku kliniku u Draškovi}evoj, gdje ostaje godinu i pol. Potom prelazi na Šalatu, na Kliniku za ortopediju, gdje je i danas.

Janja Ćališ,
rodila se 10. studenoga 1938. u Ometalima, ‘upa Prozor, od roditelja Danka i Ru‘e r. Bari{i}. Posredovanjem tada{ njega prozorskog ‘upnika Vlade Jurjevi}a oti{la je 28. Srpnja 1968. u samostan Untermarchtal u Njemačkoj, gdje i danas živi.

Goreta Ćurić
, rođena je 13. prosinca 1946. u Gmićima, župa Prozor, od roditelja Joze i Janje r. Kudić. Godine 1963. u Zagrebu je stupila u samostan Družbe sestara Kćeri Božje ljubavi s provincijalnim sjedištem u Novoj vesi 16. Prve zavjete položila je 1966., a doživotne 1971. Zavr{šla je pedagošku školu. Radila je u vrtićima u Dubrovniku i Zagrebu. Također je djelovala na župama u Derventi i Dugom Selu. Sada se nalazi u zagrebačkom samostanu u Granešini.

Ljiljana Marić
, rođena je 13. srpnja 1969. u Prozoru od oca Slavka i majke Dragice r. Karačić Odlazi u samostan 23. 8. 1985. u Družbu sestara Klanjateljica Krvi Kristove. Prve zavjete položila je 18. kolovoza 1989. u Bosanskom Aleksandrovcu, a doživotne u Ivancu kraj Varaždina 17. rujna 1995. Djelovala je u Bosanskom Aleksandrovcu, Banjoj Luci, Zagrebu, Bihaću. Trenutačno se nalazi u Ražancu kraj Zadra, gdje djeluje kao vjeroučiteljica.

Miljana Marušić, rođena je 16. travnja 1976. u Gmi}ima od roditelja Slavka i Luce rođ. Papak. Godine 1979. zajedno s obitelji seli u Ilok, gdje je zavr{ila osnovnu {kolu, a zbog rata u Hrvatskoj kao prognanica u Poreču završava srednju školu. Nakon srednje škole upisuje studij religiozne pedagogije i katehetskog pastorala na Katehetskom institutu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Nakon prve godine studija stupila je u samostan školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatske provincije, tada sa sjedištem u Zagrebu. Poslije studija slijedio je novicijat u Kloštru Ivaniću i polaganje prvih zavjeta 2. kolovoza 2000., a doživotne zavjete položila je 14. Kolovoza 2005. u Varešu. Do sada je djelovala kao vjeroučiteljica u osnovnim školama u Graberju, Lupoglavu, Virovitici, a trenutačno je u Čakovcu.

Anđelina Rotim, rođena je 10. siječnja 1953. u Šerovini, župa Prozor, od oca Jure i majke Mare rođene Čuljak. Potječe iz obitelji sa sedmero djece. Prva četiri razreda osnovne škole završila je u Lugu. Pred završetak osmog razreda javlja se župniku vlč. Vladi Jurjeviću s odlukom da želi poći u samostan. Tada prelazi u župsku kuću i tu ostaje do završetka osmog razreda. Odlazi u samostan 16. lipnja 1968. u Bijelo Polje kraj Mostara k školskim sestrama franjevkama. Prve zavjete pola‘e 1972., a doživotne 1977. Kao mlada sestra djeluje na više župa u Hercegovini. Godine 1976. odlazi u Njemačku (starački dom), 1978. se vraća u Zagreb. Završava srednju medicinsku školu i zapo{ljava se u bolnici. Poslije upisuje studij na IKD-u (Institut kr{}anske duhovnosti), a potom i Višu medicinsku školu. Od samog dolaska u Zagreb živi u sestrinskoj zajednici na Knežiji. Od 1995. radi na Stomatološkom fakultetu.

Hermina Rotim, rodila se 19. 1. 1957. od roditelja Jure i Kate r. Rogi} u Šerovini, župa Prozor. Osnovnu školu završila je u Zagrebu, srednju u Sarajevu, a Katehetski institut u Zagrebu. U samostan časnih sestara Klanjateljica Krvi Kristove odlazi 1971. godine. Prve zavjete polaže 1977. godine u Bosanskom Aleksandrovcu (kraj Banje Luke), a doživotne u Banjoj Luci 1982. godine. Djelovala je širom BiH, RH i Njemačke. Trenutačno se nalazi u Zenici, gdje djeluje kao vjeroučiteljica u KŠC-u „Sv. Pavao“.

Ljubica Rotim, rođena je 13. prosinca 1954. U Šerovini, župa Prozor, od roditelja Ilije i Danice r. Vrljić. Osnovnu školu poha|a u Lugu i Mostaru. Krajem srpnja 1969. odlazi u samostan školskih sestara franjevki u Bijelo Polje kraj Mostara. Nakon majčine smrti 1. 10. 1970. s dozvolom poglavara vraća se kući pomoći ocu oko maloljetne braće i sestara te bolesne bake. Kada se otac ponovo oženio, vratila se u samostan i nakon novicijata 12. 8. 1974.položila je prve zavjete, a doživotne zavjete polaže 1979. Radila je u župi Kočerin s djecom prvog i drugog razreda, a potom odlazi u franjevački samostan na Humcu kraj Ljubuškog. Nakon toga odlazi u sestarsku kuću u Sarajevo, gdje završava medicinsku školu. Godine 1984. odlazi u Heillbronn (Njemačka), gdje ostaje i radi u domu za starije osobe sve do danas.

Tihomira Rotim
, rođena je 26. travnja 1956. u Šerovini, župa Prozor, od roditelja Dane i Mande r. Džajkić. Oko 1966. Godine obitelj joj odlazi u Hrvatsku u selo Novoselce kraj Požege. S 12 godina odlazi u samostan sestara Milosrdnica sv. Vinka Paulskog. Završila je srednju medicinsku školu u Zemunu. Godine 1980. položila je vječne zavjete. Prije Domovinskog rata djelovala je u Vojvodini (T. Vrbas) oko devet godina. Danas živi i djeluje u Požegi.

Kata Zadro
, rođena je 18. siječnja 1964. u Dobroši, župa Prozor, od roditelja Jure i Danice ro|. Barešić. Osnovnu školu završila je u Prozoru. Odlazi u redovničku zajednicu Družbe sestara Služavki Malog Isusa 14. kolovoza 1978. u Sarajevo. Prve redovničke zavjete položila je 15. kolovoza 1983. na Dolorozi, u Čardaku kraj Modriče. Doživotne zavjete položila je 15. kolovoza 1990. u katedrali Presvetog Srca Isusova u Sarajevu. Sestra Kata je završila Katehetski institut u Sarajevu, a potom studij na Salezijanskom papinskom sveučilištu u Rimu, gdje je i magistrirala katehetiku 1993. Radila je kao katehistica u župnom pastoralu i predavala vjeronauk u srednjoj školi, a potom je bila odgojiteljica pripravnica. Sada se nalazi na službi u Apostolskoj nuncijaturi u Sarajevu, radi kao tajnica i odgojiteljica je sestara juniorki sarajevske Provincije Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije.

Ruža Zadro, rođena je 16. studenoga 1954. u Dobroši, župa Prozor, od oca Petra i majke Mare r. Dole. U Prozoru završava osnovnu školu, a potomodlazi u zajednicu školskih sestara franjevki (Hercegovačka provincija). U zajednicu stupa u sestarskom samostanu u Bijelom Polju 1971. U istom samostanu provodi četiri godine koje posvećuje svojoj redovničkoj formaciji: od kandidature, preko postulature do završetka novicijata. Godine 1975. Odlazi u franjevačkin samostan na Humcu, gdje ostaje dvije godine. Poslije, 1977. odlazi u samostan Slano. Iz Slanoga 1978. Godine dolazi u samostan u Konjicu i tu ostaje tri godine. Godine 1981. poslana je u Zagreb na Katehetski institut pri Bogoslovnom fakultetu. Nakon završenog Katehetskog instituta namještena je u franjevački samostan na Šćitu, gdje je radila kao katehistica i brine se za uređivanje crkve. Poslije četiri godine provedene na Šćitu premještena je 1989. u franjevački samostan u Kreševu, gdje ostaje punih sedam godina. Obavlja poslove kateheze, sviranje i vođenje pjevanja, uređivanje crkve i crkvenog rublja. Tu je zatiče rat koji u potpunosti provodi u Kreševu. Godine 1996. starješinstvo odlučuje da pođe u Hrvatsku katoličku misiju u Koelnu, u Njemačkoj. Tu također katehizira djecu i svira na nedjeljnim i blagdanskim sv. misama. Nakon dvije godine rada u Njemačkoj vraća se u samostan na Šćitu, gdje ostaje šest godina, radeći iste poslove: vjeroučiteljica u školi, sviranje i pjevanje u župi i uređivanje i briga za crkvu. Nakon toga, 2004. godine, ponovno je u samostanu Kreševo. Poslovi ostaju isti: vjerouč iteljica u školi, sviranje i pjevanje u župi, briga za uređenje crkve i uvijek prisutni i potrebni kućni poslovi. U Kreševu se nalazi i danas.

 

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn
Joomla Template - by Joomlage.com